Cijeli svijet bez daha je gledao strašnu scenu kada se danski fudbaler Kristijan Eriksen iznenada srušio na terenu. Iako svi detalji uzroka njegovog iznenadnog kolapsa i gubitka svijesti nisu poznati, prve informacije sugerišu da je kod fudbalera Intera došlo do srčanog zastoja.

Saigrači, u suzama i nevjerici, okružili su ga dok je medicinsko osoblje došlo da ga oživljava. Doktor tima kasnije je rekao da je Kristijan, koji ima samo 29 godina, “tehnički bio mrtav”, i da su ga brza reakcija svih na terenu i van njega spasli smrti.

Kako izgleda srčani zastoj? Srce prestaje da šalje krv bogatu kisikom u sve organe, uključujući i mozak, bilo zbog toga što je prestalo da kuca, ili zbog toga što kuca prebrzo, nestabilnim ritmom. Ćelije prestaju da dobijaju kisik i počinju da odumiru, a smrt može nastupiti za svega nekoliko minuta osim ako se osobi koja doživljava srčani zastoj ne pritekne u pomoć, kao što je Eriksenu pritekao Simon Kjer.

“Mozak je najosjetljiviji od svih organa u ovakvoj situaciji, i snosiće najteže posljedice usljed nedostatka kisika. Ukoliko protok krvi može da se održi pet, sedam ili deset minuta dok ne stigne pomoć, imamo razliku između života i smrti. Osoba odmah ima veće šanse ne samo da preživi, već i da se oporavi”, navodi bivši načelnik američke Nacionalne akademije medicine Robert Grejem, piše Mondo.

Ključno je u ovoj situaciji identifikovati šta se dogodilo. Srčani zastoj karakteriše nagli gubitak svijesti i odsustvo normalnog disanja. Osoba će ili prestati da diše, ili će se gušiti.

Ako se ikada nađete u ovoj situaciji, provjerite da li osoba diše, postarajte se da je mjesto sigurno, da nema gužve ili gomile ljudi koja je pritrčala. Odmah što glasnije i brže pozovite pomoć, neka neko kontaktira Hitnu pomoć. Odmah recite šta se dogodilo, da je u pitanju životna ugroženost i da vam je pomoć potrebna hitno.

Ako osoba ne diše, započnite vještačko disanje kompresijama. Centar grudi treba pritiskati 100 do 120 puta u minutu i dozvoliti da se vrati u normalan položaj prije svake naredne kompresije. Hitna pomoć će donijeti opremu kao što je defibrilator ili lijekove koji su neophodni, pa je sve što vi možete da uradite davanje vještačkog disanja kompresijama i provjeravanje stanja osobe kojoj je loše.

Uzroci srčanog zastoja

Brojni su, i nije ih lako utvrditi bez detaljnog pregleda od strane ljekara. Među njima su srčani udar, kardiomiopatija, nasljedne ili urođene bolesti srca koje mogu biti otkrivene, ili neotkrivene, bolesti srčanik zalistaka, upala srčanog mišića, pucanje krvnog suda, jako krvarenje usljed povrede, hipoksija…

Srčani zastoj i srčani udar nisu isto. Srčani udar se događa kada srčani mišić ne dobija krv, zbog začešljenja neke od koronarnih arterija. Srce i dalje pumpa krv u ostatak tijela tokom srčanog udara, a osoba koja doživljava srčani udar može ostati svijesna i disati i dalje.

Srčani udar može izazvati srčani zastoj, a tada će osoba izgubiti svijest, neće disati normalno ili uopšte, dok srce više neće pumpati krv.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here